Izložba

Đorđe Arnaut:

Blok Galerija

Život oblika, Savo Popović

Datum

17.09.2010.


Prikaz izabranih dela

Mustafa Musić:

Đorđe Arnaut:

Milan Blanuša:

Nikola Janković Koka:


Strana:  1 | 2 | 3  ››  ›|   od 3
      

Prikaz svih dela

 

Lokacija

Jurija Gagarina 221

Opis

ŽIVOT OBLIKA

Portret u skulpturi u Srbiji u 21. veku

U toku istorije portrtet je bio ne samo jedan od prvih, nego najvećim delom i jedan od najvažnijih likovnih motiva u umetnosti. Od 14. veka pre nove ere datiraju portreti ljudi koji nisu bili vladari. To je svojevrsni omaž umrlom. Nakon hiljada godina, danas, portret ćemo, pre nego u galeriji, naći opet na groblju. Ali, da li je to portret koji fokusiramo i želimo da pohvalimo?
Da li je sličnost portretisanog i vajarevog dela dobar portret i umetničko delo?
Ima li vernije kopije od posmrtne maske? Nema, ali je ona kao skulptura mrtvija od onog s čijeg je lica skinuta!
Vredno umetničko delo, dobar portret je dragoceni ključ za odgonetanje svih mogućih karakternih, osobenih slojeva portretisanog. Portret nam kazuje ko je portretisani, kako je živeo, pa i šta misli o samom sebi. Unutrašnje zbivanje i unutrašnja logika prenose se i presudno utiču na formu - na oblik.
Samo posebna umetnikova umešnost će biti u stanju da u umetnički vajan oblik prenese svo životno iskustvo portretisanog. Sve njegove dotadašnje radosti, nadanja i razočarenja, uspehe i poraze treba sažeti u jedan tren, utisak - u formu, u život oblika.
Ako tragamo za portretistom - ne tragamo za posrednikom. Tragamo za umetnikom.
Istina; ne podvrdivši se u umetnosti posrednik se ne poriče u kulturi. I prevodi su katalizatori novih ideja i dela.
U domaćoj umetnosti posle Drugog svetskog rata portret je u kulturi "kumovao" raskidu sa takozvanim domaćim soc-realizmom. Upravo kroz portret ideja se otela kontroli, forma diktatu ideologije - tako je kroz portret osvojena sloboda i pre Murovog dolaska u Beograd, što je oglašeno prekretnicom.
U traganju za portretom - umetničkim delom otkrili smo portretistu. Otkrili smo umetnika koji u tom osobenom, "primenjenom" formom osvajao najopasnije i najsvetlije prostore umetnosti.
Portret je možda danas u umetnosti zaludan posao, ali nije zastareo, prevaziđen. Dakle to nije (sem ako nije reč o grobljima) posao za trgovce jer trgovac sebi ne pribavlja zaludna posla. Portret pogotovo onaj u skulpturi je posao za umetnika bez obzira na njegovo obrazovanje i vokaciju.
On opstaje zahvaljujući Nikoli Koki Jankoviću, Zdravku Joksimoviću, Milanu Blanuši, Slobodanu Roksandiću, Željki Momirov, Đorđu Arnautu, Mustafi Musiću, Ivanu Markoviću. : ŽIVOT OBLIKA
Portret u skulpturi u Srbiji u 21. veku

U toku istorije portrtet je bio ne samo jedan od prvih, nego najvećim delom i jedan od najvažnijih likovnih motiva u umetnosti. Od 14. veka pre nove ere datiraju portreti ljudi koji nisu bili vladari. To je svojevrsni omaž umrlom. Nakon hiljada godina, danas, portret ćemo, pre nego u galeriji, naći opet na groblju. Ali, da li je to portret koji fokusiramo i želimo da pohvalimo?
Da li je sličnost portretisanog i vajarevog dela dobar portret i umetničko delo?
Ima li vernije kopije od posmrtne maske? Nema, ali je ona kao skulptura mrtvija od onog s čijeg je lica skinuta!
Vredno umetničko delo, dobar portret je dragoceni ključ za odgonetanje svih mogućih karakternih, osobenih slojeva portretisanog. Portret nam kazuje ko je portretisani, kako je živeo, pa i šta misli o samom sebi. Unutrašnje zbivanje i unutrašnja logika prenose se i presudno utiču na formu - na oblik.
Samo posebna umetnikova umešnost će biti u stanju da u umetnički vajan oblik prenese svo životno iskustvo portretisanog. Sve njegove dotadašnje radosti, nadanja i razočarenja, uspehe i poraze treba sažeti u jedan tren, utisak - u formu, u život oblika.
Ako tragamo za portretistom - ne tragamo za posrednikom. Tragamo za umetnikom.
Istina; ne podvrdivši se u umetnosti posrednik se ne poriče u kulturi. I prevodi su katalizatori novih ideja i dela.
U domaćoj umetnosti posle Drugog svetskog rata portret je u kulturi "kumovao" raskidu sa takozvanim domaćim soc-realizmom. Upravo kroz portret ideja se otela kontroli, forma diktatu ideologije - tako je kroz portret osvojena sloboda i pre Murovog dolaska u Beograd, što je oglašeno prekretnicom.
U traganju za portretom - umetničkim delom otkrili smo portretistu. Otkrili smo umetnika koji u tom osobenom, "primenjenom" formom osvajao najopasnije i najsvetlije prostore umetnosti.
Portret je možda danas u umetnosti zaludan posao, ali nije zastareo, prevaziđen. Dakle to nije (sem ako nije reč o grobljima) posao za trgovce jer trgovac sebi ne pribavlja zaludna posla. Portret pogotovo onaj u skulpturi je posao za umetnika bez obzira na njegovo obrazovanje i vokaciju.
On opstaje zahvaljujući Nikoli Koki Jankoviću, Zdravku Joksimoviću, Milanu Blanuši, Slobodanu Roksandiću, Željki Momirov, Đorđu Arnautu, Mustafi Musiću, Ivanu Markoviću.

Savo Popović

Biografija autora izložbe

Savo Popović je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (Grupa za istoriju umetnosti) kod prof. Lazara Trifunovića. Objavio je više hiljada tekstova iz oblasti umetnosti: likovnih kritika, analitičkih I istraživačkih tekstova, prikaza knjiga iz umetnosti, intervjue sa  najznačajnijim domaćim I inostranim umetnicima, istoričarima I teoretičarima umetnosti (Rene Blok, Herald Zeman, Edvard Lusi Smit, Gerald Mat, Danijel Liberskind,  Bonito Oliva…)
Objavljivao je tekstove u mnogim dnevnim I nedeljnim novinama : "Omladinske novine", "Polet", "I ti reče", "Borba", "Republika", "Nin","Evropljanin" , "Status", "Večernje novosti".
Autor je desetak izložbi, počev od izložbe male plastike Matije Vukovića, Galerija Doma omladine Beograda 1979 / "Lov", fobjekat, Galerija "Haos", 2001 / "Fazan" Galerija Haos 2003 / "Karan - u labirintu bez centra", Muzej Kozare, Prijedor 2010 / "Prizemljenje groma", Galerija "Haos", Beograd, 2008 /
Bio je član mnogih žirija: za dodelu “Borbine” nagrade za arhitekturu od 1992. do 2002.; Društva istoričara umetnosti Srbije za izbor za najbolju izložbu za godinu 1997/98; Međunarodnog bijenala grafike “Suva igla” u Užicu 2005.
Učestvovao je u mnogim tv i radijskim emisijama u razgovorima o umetnosti i očuvanju urbane memorije u Beogradu

Pretraga

Izdvajamo

 

 

 Stalna postavka Arte Galerije

 

Sredidom


Nameštaj je važan faktor kod uređenja naših domova, ali nije i jedini. Vašem domu je potrebna individualna nota, a nju ne čini samo nameštaj.

Posetite nas i pronađite pored nameštaja i ideje za jednostavno i efikasno uređenje doma.

Imate konkretno pitanje? Pitajte našeg arhitektu! Dobićete konkretan odgovor za Vaš problem. Kliknite ovde

Nameštaj za Vaš dom - sredidom.com