Protekla izložba

Pariz u Negotinu - festival Mokranjčevi dani

01.09.2008. - 01.10.2008.


Pariz je, pored Beča, Minhena i Praga jedan od evropskih centara koji je srpskim slikarima predstavljao večiti uzor i izazov. Bio je, i do današnjih dana ostao, neposredna spona između srpskog slikarstva i svetskih zbivanja na likovnoj sceni. Za razliku od srpskih slikara koji se u periodu između dva rata okreću Parizu kao neprikosnovenom izvoru novih ideja i uticaja, generacija slikara koja posle rata odlazi u grad svetlosti uspeva da svoj lični izraz razvije u aktuelnoj umetničkoj klimi i nametne ga pariskoj likovnoj sceni samo donekle prihvatajući evropske modele.
Ponesene duhom demokratizacije umetnosti, novim sadržajem i nužno novim formama, posleratne generacije slikara formiraju grupe izražavajući tako svoja umetnička opredeljenja. Godine 1947. formirala se Zadarska grupa čiji pripadnici 1951. nakon zajedničke izložbe odlaze u Pariz. Bili su to Milorad Bata Mihajlović, Petar Omčikus, Kosara Bokšan i Ljubinka Jovanović Mihajlović. Zatim u Pariz stižu i neki od predstavnika Mediale - Ljuba Popović, Miodrag Dado Đurić, Uroš Tošković i Vlada Veličković. Svi oni već posle nekoliko godina bivaju zapaženi, izlažu, o njima se piše, zauzimaju pozicije na pariskoj ali i evropskoj likovnoj sceni, a istovremeno svojim umetničkim delovanjem utiču i na srpsko slikarstvo. Boravak Petra Lubarde i Miće Popovića u Parizu značajni su za dalji razvoj srpskog slikarstva.

Ne treba zanemariti slikare nešto mlađe generacije koji Pariz - kulturnu riznicu, centar sveta - biraju za grad u kojem će stvarati. Neki od njih su Miloš Šobajić, Milan Cile Marinković, Jarmila Vešović, Ljubica Mrkalj, Vesna Bajalska i drugi. Afirmacija pojedinaca iz „kolonije srpskih umetnika", kako ih često nazivaju zajedničkim imenom, ujedno je i afirmacija srpskog slikarstva kao integralnog dela savremenog evropskog i svetskog umetničkog poretka.

Kolekcija Momčila Todorovića i Galerije „Radionica duše" iz Beograda, okrenuta je pre svega dobroj slici, autorima koji su obeležili srpsko slikarstvo XX veka i uticali na njegov razvoj. Izložba „Pariz u Negotinu" iz ove privatne kolekcije, bilo da se radi o slikarima čije se slikarstvo može odrediti kao ekspresivno, slikarstvo apstrakcije, fantastike, nove figuracije, prikazuje dela nekih od najzapaženijih slikara „Parižana".


U svetu umetnosti 15.09.2008.
Kustos istoričar umetnosti Milena Milošević Micić

Vesna Bajalska: Noć nad Hilandarom
Vesna Bajalska lupa
Noć nad Hilandarom
2001

Kosara Bokšan: Omaž Nikoli Tesli
Kosara Bokšan lupa
Omaž Nikoli Tesli
1996

Gligor Čemerski: Bez naziva
Gligor Čemerski lupa
Bez naziva

Evgenija Demnijevska: Kašičica
Evgenija Demnijevska lupa
Kašičica
2004

Ljubinka Jovanović-Mihajlović: Cirkus
Ljubinka Jovanović-Mihajlović lupa
Cirkus
1990

Petar Lubarda: Bik
Petar Lubarda lupa
Bik


Strana:  1 | 2 | 3  ››  ›|   od 3