Aktuelno

Thessaloniki Contemporary artfair 2016
01.12.2016. - 04.12.2016.

Thessaloniki Contemporary artfair 2016


Beogradska galerija New Moment ove godine će, prvi put, učestvovati na internacionalnoj sajamskoj manifestaciji "Thessaloniki Contemporary artfair 2016“.

 

Na sajmu Savremene umetnosti u Solunu, koji se održava od 1. do 4. decembra 2016, New Moment galerija predstaviće se izložbom recentnih dostignuća autora domaće umetničke scene. Galerija izlaže radove sedam autora: Petar Mirković, Saša Pančić, Milija Belić, Era Milivojević, Tadija Janičić, Milan Nešić i Slobodanka Stupar.
Postavku čine slike, kako Marina Abramović kaže, našeg Marsela Dišana, Ere Milivojevića iz ciklusa "Čovek protiv mašine", sa osvrtom na beogradsku Novu umetnost sedamdesetih, skulpture Milije Belića, instalacija Slobodanke Stupar. Galerija će kroz paralelu sa Eduardom Čilidom predstaviti prepoznatljivi rad iz ciklusa Strune ili kako se linija pokrenuta unutrašnjom tačkom pretvara u površinu, a zatim i u prostor, Saše Pančića i dela iz poslednje faze magičnog novosadskog tria iz kineske četvrti, Tadije Janičića, Petra Mirkovića i Milana Nešića. Koautor sajamske postavke je Bojan Muždeka.
Na ovogodišnjem sajmu učestvovaće galerije iz Rusije, Nemačke, Italije, Turske, Japana, Srbije, Bugarske, Rumunije i Grčke. Tokom manifestacije, održaće se i paralelni programi. Posebno je najavljen je program o artbrut umetnosti i privatnim kolekcijama. Sajam će otvoriti ministar kulture Grčke.
Galerija New Moment od svog osnivanja neguje savremenu umetnost i pomaže umetnike i umetnost uopšte, a odlazak Galerije na sajam je najbolji način da se naša umetnost predstavi i van granica zemlje. Nakon Soluna galerija će nastojati da prisustvuje i promoviše naše umetnike i na drugim sajmovima širom sveta. ‘ izjavio je vlasnik galerije Lazar Sakan.

Petar Mirković
Petar Mirković je savremeni vizuelni umetnik čiji  umetnički rukopis markira doživljaj savremenog sveta i društva kroz urbane pejzaže koji asociraju na kadrove iz filmova, nešto poput Godarovskih scena kakve bi bile da pripadaju 21. veku. Akademiju umetnosti završio je u Novom Sadu, izlagao je na svim značajnim umetničkim sajmovima u New Yorku, Istanbulu, Bazelu, Beču, Majamiju… Njegovo delo MB5 predstavljeno je u akcijskoj kući Sotheby’s u Londonu ovog juna.

Saša Pančić
Vođen igrom dimenzija, Saša Pančić u svojoj poetici izmiče arhitektonici praznog prostora (E. Chillida), jer upotrebljeni elementi - linija, površina materijala i senke, sažeti u međuprostor, u neku specifičnu prelaznu ravan, svojom otvorenom dinamikom ukidaju formu. Kako sve počinje, šta čemu prethodi, kako se odvija kretanje linije pokrenuto unutrašnjom tačkom i kako se ta linija pretvara u površinu da bi se na kraju podigla u prostor? Sve to, na jedan osoben način možemo pratiti kroz serije crno-belih papirnih objekata, radova od gume, metalnih objekata i na kraju video rada Saše Pančića.... (Dragica Vuković)

Era Milivojević
Nova umetnost sedamdestih spada u širi konglomerat ideja čije je zajedničko mesto dekonstrukcija kako samog predmeta slikanja, tako i klasičnih umetničkih tehnika, a započeta je od strane neformalne grupe šestoro umetnika (Marina Abramović, Slobodan Milivojević Era, Neša Paripović, Zoran Popović, Dragoljub Raša Todosijević i Gergelj Urkom), tek završenih studenata Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, okupljenih oko Galerije Studentskog kulturnog centra. Era Milivojević, koga je Marina Abramović opisala kao Dišana njihove grupe, prvi put 1969. izvodi rad Oblepljivanje roba, nakon toga Oblepljivanje ogleda, a tek na izložbi 1971. Era Milivojević izvodi svoj prvi performans - Oblepljivanje čoveka jer, prema njegovim rečima, uključivanjem čoveka u sam rad nastaje performans.

Tadija Janičić   
Ishodišta jasno profilisanog, stilski i jezički prepoznatljivog, umetničkog rukopisa sa potpisom Tadija nalaze se u svakodnevici: prozaičnoj, banalnoj, ekonomski, idejno, institucionalno i moralno ruiniranoj, oskudnoj, rijalitizovanoj… U takvom društvu, čiji je Tadija predani posmatrač, svedok i učesnik,  njegove slike, skulpture i crteži funkcionišu u ravni svojevrsnih socioloških eseja, studija naravi ali i svakodnevnih, intimnih, multipoetičkih i autobiografskih dnevničkih zabeležaka. Baveći se životom čoveka današnjice, Tadija je fokusiran na njegove psihološke, emotivne i socijalne nesrazmere, nedoslednosti, teskobe, raspolućenosti, osujećenosti i ostale uskraćenosti i konfuzije, a vlastitu strategiju prevazilaženja ogromnog jaza koji postoji između potreba i mogućnosti Tadija prevladava preispitujući relativnost i privremenost njegovih etičkih i umetničkih normi...(Nebojša Milenković)

Milan Nešić
Njegov izraz vezan je za medij slikarstva, crteža, kolaža i asamblaža. U formalnom smislu on predstavlja spoj različitih praksi apstraktnog slikarstva. Ovi postupci, lišeni svojih izvornih ideologija i preuzeti estetski indiferentno, upotrebljeni su u cilju istraživanja granica i mogućnosti samog medija slikarstva. Tako i brojne istorijske reference predstavljaju isključivo formalnu osnovu na kojoj rad nastaje. Akcenat je na materijalima i njihovim međusobnim odnosima koji se kreću od redukovanosti do maksimuma likovnih sredstava. Boja je tretirana kao materija, najčešće nanesena pastuozno ili direktno iz tube, bez korišćenja specifičnih pogodnosti i mogućnosti koje upotrebljena tehnika pruža. Sa druge strane, radovi nastali kombinacijom različitih vanumetničkih materijala, ili njihovom inkorporacijom u sliku, često poprimaju karakteristike trodimenzionalnih objekta ali po svojim osnovnim karakteristikama ipak ostaju u mediju slikarstva.

Milija Belić
Milija Belić diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1978. godine, od kada redovno izlaže na brojnim samostalnim i zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu. Postdiplomske studije estetike završio je u Parizu 1992, a 1994. godine stekao je titulu Doktora umetnosti i nauka o umetnosti Pariskog Univerziteta. Njegova dela nalaze se u brojnim kolekcijama: Nacionalna biblioteka (Pariz), Muzej savremene umetnosti (Beograd), Jugoslovenski kulturni centar (Pariz), Biblioteka grada Beograda, Moderna galerija (Lazarevac), Galerija Plexus (Chexbres), Galerija Mostovi Balkana (Kragujevac), Zavod za kulturu Vojvodine (Novi Sad), Gradska biblioteka (Pančevo), Galerija Art’O (Aubervilliers,), itd. Dobitnik je nagrade za crtež na Fakultetu likovnih umetnosti 1974. godine kao najbolji crtač u generaciji, Vidovdanske nagrade grada Lazarevca 2004. godine za izuzetan doprinos likovnoj kulturi i nagrade za slikarstvo na XXVI Jesenjem likovnom salonu u Kovinu 2009. godine.

Slobodanka Stupar
Izdvajanje elementarnih metafora i drugih figurativnih sredstava, ili jednostavnije – ekonstrukcija, postalo je adekvatno sredstvo za razumevanje i tumačenje recentnog vizuelnog stvaralaštva, posebno kada je u pitanju Slobodanka Stupar koja je, od "klasičnog" likovnog izraza koji duguje akademskom obrazovanju, prešla u polje vizuelnih, odnosno, jezičkih istraživačkih praksi i semantičkih sklopova koji se unose u njihov rad. Ona se, već na samom početku umetničke delatnoti, uputila preispitivanju mogućnosti likovnog izraza. Spajanjem nepomirljivog, a da bi se pratio neki diskurs, mora se doći do otklanjanja ili zaobilaženja uobičajenog razumevanja – "razuma". Da bi se nešto "videlo", plastički narativ se mora svesti na prag prepoznatljivog kako bi uopšte bio uočen u formi nekog novog dela.

 

 

objavljeno28.11.2016.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.