Kalendar dešavanja  ::   04.03.2013.

Tehnologija narodu!
19.02.2013. - 31.03.2013.

Tehnologija narodu!


"Tehnologija narodu! - studija slučaja: film i video u Vojvodini", izložba, bioskop, prezentacije i razgovori Autori/kustosi: Aleksandar Davić i Gordana Nikolić Otvaranje: utorak, 19. februar , u 19h Galerija Meandar na spratu Trajanje: 19.02–31.03.2013

 

Projekat Tehnologija narodu! (studija slučaja: film i video u Vojvodini) koncipiran je kao izložba, bioskop, niz predavanja, prezentacija i razgovora kojima će se omogućiti uvid u specifične uslove proizvodnje u mediju filma, videa i televizije na primerima odabranih filmskih i video produkcija, tehnike i arhivske dokumentacije iz različitih istorijskih konteksta današnjeg regiona Vojvodine XX i XXI veka. Izložba će premijerno prikazati dva filma: Skijanje ne Fruškoj gori [digitalizovano sa 16mm, 13', Kino-sekcija Društva Fruška gora, 1934–5. Snimili: dr. Žarko Kapamadžija i Karl Schaffer]. Reč je o jednom od prvih filmskih snimaka u boji snimljenih u Vojvodini koji je skoro pronađen i identifikovan u arhivi Panfilma (uz ljubaznost direktora Filmskog arhiva KC Pančevo Radiše Stanišića) i digitalizovan u Jugoslovenskoj Kinoteci. Panfilm: pogledi sećanja [dokumentarni film, 58’, 2013. Scenario, reţija, kamera i montaža: Radiša Stanišić. Grafički dizajn: Pavle Halupa]. Film govori o periodu kada su pančevački amateri započinjali da se bave filmom 60-tih godina prošlog veka i prikazuje, do sada nepoznate javnosti, arhivske materijale i filmske dokumente. U filmu govore: Ivan Rakidžic, reditelj, Miloš Nikolić, dramaturg, animator Stevica Živkov, Želimir Žilnik, reditelj, Milan Jelić, reditelj i drugi.

Sreda, 20. februar u 18 časova Novi Sad, Dunavska 37, Kino sala Predavanje u okviru projekta Tehnologija narodu! (studija slučaja: film i video u Vojvodini) Mirko Grlica, istoričar i muzejski savetnik (Subotica): SVETLO U TAMI. 100 GODINA BIOSKOPA LIFKA U SUBOTICI

Izložbom otvorenom u leto 2011. godine u Gradskom muzeju u Subotici obeleţen je redak jubilej na ovim prostorima. U uvodnom tekstu kataloga koji prati ovu izložbu publikovan je originalni tekst autora izložbe Mirka Grlice, zasnovan podacima iz porodične zbirke razglednica, sačuvane u zaostavštini porodice Lifka u Istorijskom arhivu u Subotici. Na osnovu šturih, ali pouzdanih informacija iz ovog neobičnog istorijskog izvora rekonstruisana su kretanja dva putujuća bioskopa kojima su rukovodili članovi porodice Lifka u prvim godinama 20. veka, ali i mnogi drugi, do sada nepoznati podaci o Aleksandru Lifki, pioniru filma na prostoru Srednje Evrope. Ovo predavanje pratiće bogat ilustrativni materijal koji se koristio pri realizaciji kataloga. ALEKSANDAR LIFKA (Brašov 1880 - Subotica 1952), pionir kinematografije na prostoru Srednje Evrope. Rođen je u porodici Ernestine Tihai i Karla Johana Lifke, vlasnika putujućeg muzeja i panoptikuma. Odrastanje u takvom okruţenju odredilo je interesovanja Aleksandra, ali i njegove braće Karla Fridiha i Rudolfa. Od poslednjih godina 19. veka oni obilaze gradove Austro-Ugarske sa svoja dva šatora i prikazuju filmove. Od 1911. godine Aleksandar Lifka je stanovnik Subotice i vlasnik stacionarnog bioskopa i preduzeća za distribuciju filmova. Tek mali deo njegovih dokumentarnih filmova sačuvan je do današnjih dana. Mirko Grlica (Subotica, 1956), istoričar, muzejski savetnik. Od 1985. godine zaposlen je u Gradskom muzeju u Subotici. Istražuje lokalnu prošlost, ali i istoriju šireg vojvođanskog prostora, pre svega društvenu i kulturnu istoriju 19. i 20. veka. Autor je 10 knjiga, 13 izložbi i nekoliko desetina radova, objavljenih u domaćim i stranim časopisima. 

Petak, 22. februar u 18 časova Novi Sad, Dunavska 37, Kino sala PREMIJERNA PROJEKCIJA FILMA u okviru projekta Tehnologija narodu! (film i video u Vojvodini): PANFILM POGLEDI SEĆANJA autora Radiše Stanišića iz Pančeva [dokumentarni film, 58’, 2013. Scenario, režija, kamera i montaža: Radiša Stanišić. Grafički dizajn: Pavle Halupa]. i predstavljanje projekta PANČEVAČKA FILMOGRAFIJA Radiše Stanišića i Nenada Živkovića. sledi posebna najava sa satnicom i filmografijom u sredu, 20.02.2013.

TEHNOLOGIJA NARODU! (studija slučaja: film i video u Vojvodini) Autori/kustosi: Aleksandar Davić i Gordana Nikolić Genealogija „pokretnih slika“ ujedno je i istorija procesâ demokratizacije medija i popularizacije (novih) tehnologija, koji su u uslovima digitalne reproduktivnosti i šire dostupnosti znanju, alatima i tehnikama za proizvodnju, distribuciju i prikazivanje/konzumiranje „pokretnih slika“ omogućili i današnje omasovljenje „kreativnog stava“ i proizvodnje u ovoj oblasti. Ti procesi su značajno transformisali institucionalne, pre svega muzeološke, uloge i prakse kolekcioniranja i prezentacije značajnih radova. U specifičnim i međusobno različitim društveno-političkim kontekstima, od prvih entuzijasta – pionira filma s početka 20. veka do danas, trend tehnoloških inovacija, kao i uslovi i nivo organizovanosti rada, ekonomija procesâ produkcije, tj. celokupni modalitet proizvodnje određene epohe, kao i ideologija, uticali su na „pokretne slike“ (film, kasnije televizija, video, internet) od krajnje elitističkog do masovnog/popularnog okvira.
U socijalističkoj Jugoslaviji (FNRJ/SFRJ) kinematografija je nacionalizovana i usmerena ka intenzivnom radu na razvoju infrastrukture filmske industrije u okviru republika – članica federacije. Tokom pedesetih godina, i kasnije, zvanične politike su favorizovale filmski izraz, što je uslovilo i diferenciranje profesionalizma i tzv. amaterizma u filmu. U tim procesima, tzv. amaterizam je marginalizovan u sferu kino-klubova i time se relativno liberalizovao prostor za akciju i umetničke eksperimente u oblasti filma. Mreža kino-klubova u svakom većem gradu tadašnje države imala je didaktičku i emancipatorsku svrhu koja se ukratko može skicirati socijalističkom parolom „Tehnika narodu“, zasnovanoj na egalitarističkoj utopiji približavanja tehničke kulture radnom narodu. Do kraja šezdesetih godina XX veka jugoslovenska filmska industrija produkcijama igranih filmova dostiže kvantitativni uspon i značajniji internacionalni vizibilitet istovremeno sa liberalizacijom filmskog sadržaja i izraza. Liberalizacija je podrazumevala zahtev filmskih autora za eksperimentisanjem u filmskoj formi i jeziku, kao i osetljivost za savremene društvene teme i agilnu društvenu kritiku. Primena modela socijalističkog samoupravljanja u kulturi može se analizirati i u organizaciji udruženog rada određenih filmskih preduzeća i modernizaciji uslova proizvodnje, koji se, između ostalog, vezuju za relativno otvaranje tadašnjih kulturnih politika ka tržišnom modelu poslovanja (npr. Neoplanta film u Novom Sadu). Pomenuti aranžmani su iznedrili i neke od antologijskih filmskih ostvarenja, tada stigmatizovanih etiketom tzv. „crnog talasa“, pozicioniranih na kontradikciji internacionalnog uspeha i državnog aparata koji je, „bez zabrane“, zabranjivao javna prikazivanja (npr. film Rani radovi Ž. Žilnika ili WR: Misterije organizma D. Makavejeva). Takođe, autonomni i marginalni prostori produkcije znanja i rada na filmu i videu, otkrivani u nišama oficijelnog sistema, kao što su nezavisne, niskobudžetne ili bezbudžetne produkcije, neoavangardni eksperimenti ili savremene uradi-to-sam prakse, često su usmeravali dalje procese u polju inovacija. Upravo ta situacija nam otvara mogućnost da relativizujemo tradicionalne distinkcije između profesionalizma i amaterizma i pokušamo da lociramo mesta, aktere, produkcije, događaje koji su doprineli novom promišljanju tehnologije i medija i njihovoj društvenoj ulozi u okviru određenog geopolitičkog konteksta Vojvodine. Na paradigmatičnim primerima filmskih i video produkcija, kao i dokumentarnog materijala, pokušaćemo da analiziramo pomenute opšte i specifične obrasce sistema u mreži tehnoloških skokova, društvenih ideja i političkih moći, kao i da otvorimo širu diskusiju o efektima digitalizacije na (van)institucionalne prakse (re)konstruisanja istorije (umetnosti). Izložba/bioskop – celovite projekcija i/ili inserti filmova i video radova (Meandar i Kino-sala): - Produkcije i festivalske

Produkcije i festivalske selekcije: Neoplanta film; Pan film; Filmske novosti; Kino klub Novi Sad – Martovska osmica, Filmski front; Jugoslovenski festival jeftinog filma; Medusa Filmnapok Dani filma; Televizija Novi Sad (RTV); Videomedeja; Akademija umetnosti Novi Sad itd. - Autori: Ernst Bošnjak, Rodoljub Malenčić, Kosta Novaković, Franjo Ledić, Lazar Velicki, Borislav Šajtinac, Naško Križnar, Želimir Žilnik, Karpo Ačimović Godina, Karolj Viček (Vicsek Károly), Stevan Živkov, Ivan Rakidžić, Nikola Majdak, Miloš Nikolić, Sabolč Tolnai (Tolnai Szabolcs), Marin Malešević, Miloš Pušić, Predrag Šiđanin, Apsolutno, Dragan Živančević, Nataša Vujkov itd.

Učesnici u govornom programu – predavanja, prezentacije i diskusije (Kino-sala): Karpo Ačimović Godina, Mirko Grlica, Artur Hofman (Hoffmann), Filip Markovinović, Stipan Milodanović, Borivoj Mirosavljević, Zoran Pantelić, Miloš Pušić, Aleksandra Sekulić, Radiša Stanišić, Predrag Šiđanin, Atila Širbik (Sirbik Attila), Sabolč Tolnai (Tolnai Szabolcs), Karolj Viček (Vicsek Károly), Stevan Vuković, Želimir Žilnik, Dragan Živančević

 

 

objavljeno14.02.2013.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.