Aktuelno

Slike, crteži i animacije Saše Marjanovića
02.09.2014. - 16.09.2014.

Slike, crteži i animacije Saše Marjanovića


U utorak, 2. septembra u 19 sati u Galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca, Studentski trg 5., otvara se samostalna izložba slika, crteža i animacija, autora Saše Marjanovića.

 

U ogledalu sa silama nemerljivim

Saša Marjanović – crteži, slike i animacije u Galeriji Kolarca 



Svet još uvek nije do kraja raščaran, kako vole da tvrde filozofi. Iako ih ne vidimo, nisu iz njega još sasvim odbegli bogovi i demoni, ni druge više sile. Možda su samo uzmakli u pozadinu i skrili se od nas, uzevši na sebe obličja svakodnevice. Retki među ljudima, među kojima su deca i jurodivi, možda i poneki umetnik, mogu još naslutiti njihovo prisustvo ovde, u vidokrugu koji se za ostale uglavnom sveo na svetlucajuću površinu ekrana.  
Posebna atmosfera, pohranjena u fakturi i odnosu tamnih i svetlih površina, dominira crtežima Saše Marjanovića. Iz njih isijava snažan osećaj teskobe, zebnje, usamljenosti, melanholije, splina. Kao da su „sile nemerljive“ i nadnaravne u njima zaposele prostor profanog, enterijere i eksterijere svakodnevnih prizora. A zaposele su ga služeći se intenzivnijim i dubljim doživljajem realnosti: kroz doživljaj deteta, i doživljaj umetnika sa druge strane. Sumorni osećaj kišovitog dana, senoviti prostor stepeništa, ogledalo iz čije dubine vreba neznani lik, oreol tame iza plamena rođendanske svećice – sve ove „sitnice“ date u bogatom rasponu valera od najsvetlijih do najtamnijih – čuvaju neotkriveni veo Velike Tajne koja leži u biti detinjstva, i u biti stvaranja. U njoj je poslednja linija odbrane sveta od potpunog raščaravanja, ogoljenosti i besmisla.

Kao i u ranijim delima, Marjanović i ovde razvija plodonosan dijalog sa medijem filma i fotografije. Motive i prototipove crteža autor između ostalog nalazi u liku devojčice iz filma „Tamna voda“ (reditelja Hidea Nakate), kao i u liku pesnika u egzilu iz dela „Nostalgija“ Andreja Tarkovskog. Setićemo se jedne scene iz „Nostalgije“ u kojoj glavni junak iznenada u ogledalu spazi lik jurodivog Domenika. Shvatamo da je to njegov dvojnik i duhovni sabrat, njegovo skriveno Ja. Kod Saše Marjanovića imamo utisak da se različiti crteži međusobno ogledaju: melanholični umetnik nalazi svoj daleki odraz u likovima dece i prizorima detinjstva; oni su njegovo skriveno, neumrlo Ja. Iz umetnikove, kao i iz detinje perspektive, realnost je snolika, svet je i dalje čudesan, opsednut silama nemerljivim. Zato na ovim crtežima možemo iščitavati i jedan osobiti osećaj fatalizma koji se za snevanje vezuje – lišeni privida slobode, u snu mi smo ti kojima se nešto događa, figure koje nečija nevidljiva ruka pokreće. To je osećaj vlastite bačenosti u svet kao u neodgonetljivu partiju šaha, osećaj koji dobro poznaju junaci film-noara, ili Kafkine i Borhesove proze. Marjanovićevi prizori odišu stanjem više lucidnosti koje priroda sna poseduje.    
                                       
Dva kratka animirana filma u okviru izložbe („Somnambulizam“ i „Klaustrofobija“) možemo posmatrati i kao autopoetičke stavove autora, vezane za proces stvaranja, kao i za prijem dela. Animirani autoportret „Somnambulija“, rađen sistemom brisanja i crtanja, poredi nesvesnu, intuitivnu prirodu stvaralačkog čina sa mesečarenjem kao izmenjenim stanjem svesti. Usredsređujući se na mimiku, na polusvesnu i zaumnu, ali pronicljivu percepciju sveta šetajućeg snevača, Marjanović oblikuje upečatljivu metaforu elementarnog, dionizijskog stanja umetnika – mahom potcenjenog i predatog zaboravu u vladajućem poretku stvari koji umetnost vidi kao modni hir, neobavezno poigravanje ili serijsku proizvodnju. Za svega nekoliko sekundi animacija „Klaustrofobija“ produžava naše opažanje istoimenog crteža, sugerišući nam skrivenu dinamiku prizora devojčice koja trči uzanim stepeništem, pa i napetost i dramski naboj u njemu – kvalitete koje često previđamo konvencionalno gledajući likovno delo kao isključivo prostornu umetnost. Autor nas podseća kako se, uz malo domaštavanja, može otvoriti i vremenska dimenzija crteža; te kako svaki uspešan likovni rad nužno u sebi sadrži klicu naracije i radnje.    

Slike Saše Marjanovića prevazilaze očekivane okvire žanr-scena ili portreta u koje su njegovi likovi prvobitno postavljeni. Već svojim nazivima, a posebno atmosferom i arhitektonikom, one sugerišu slojevitost i dublju dimenziju od one koju površina svakodnevice obilato nudi. Radovi „Autoritet“ i „Eugeničar“ prizore iz frizerske radnje koriste tek kao podlogu za satiričnu antiutopijsku sliku i meditaciju na temu usavršenog, propisanog odgoja ljudske vrste danas. Posebno intrigantan, rad „Sumnja“ ahromatskom fakturom i fluidnom pozadinom asocira na oniričnost Marjanovićevih crteža. Dva ženska akta u prvom planu daju slici homoerotsku dimenziju, ali i primese nečeg zlokobnog i neizrečenog – što nas vraća poetici film-noara, ali i romantičarskog pesništva i umetnosti – gde ključne scene u radnji predstavljaju snoviđenja, fantazmagorije ili halucinacijom deformisana realnost. U radu (Ispred  zida) suprotstavljena je pomalo stilizovana figura devojke  ruku raširenih na suncu, sa sirovom pozadinom ispucalog, dotrajalog zida. Neobični kontrasti nežive materije deformisane vremenom, i osvetljenjem stilizovane površine ljudskog tela čine jedan od omiljenih predmeta istraživanja na slikama Saše Marjanovića.       
                         
Odlučno odbijanje dovršenosti i okamenjenosti zarad neprekidnog traganja, izmena stavova i perspektiva, stalno preispitivanje sebe i vlastitih izražajnih mogućnosti, ogledanje u različitim medijima i tehnikama – sve ovo karakteriše likovni svet Saše Marjanovića. U njemu nalazi potvrdu ideja o tome da je esencija umetnosti sadržana u procesu samom, u čarima putovanja i otkrivanja, a ne u krajnjem ishodištu i cilju. „Zmija koja ne skida svoj svlak propada. Isto tako i duhovi koji ne menjaju svoja mišljenja; oni prestaju da budu duh“, tvrdi Niče u jednom aforizmu, a Marjanovićevo crtačko i slikarsko iskustvo iskazuje se nesvesno sledeći pouku ove duhovite mudrosti.     

Srđan Vučinić

 

objavljeno01.09.2014.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.