Aktuelno

Monogafija o  Peđi Milosavljeviću.
20.09.2016. - 20.09.2016.

Monogafija o Peđi Milosavljeviću.


U utorak, 20. septembra 2016. godine sa početkom u 19.30 časova u Maloj sali Kolarčeve zadužbine biće održana prva beogradska promocija monogafije o Predragu Peđi Milosavljeviću.

 

U utorak, 20. septembra 2016. godine sa početkom u 19.30 časova u Maloj sali Kolarčeve zadužbine biće održana prva beogradska promocija monogafije o Predragu Peđi Milosavljeviću. Na predstavljanju ove prve monografije o velikom umetniku govoriće prof. dr Ratko Božović, likovni kritičar Dragan Jovanović Danilov, autor Zdravko Vučinić i izdavač irko Mrkić Ostroški. Biće nam drago da nam budete gosti na promociji!

Monografija PEĐA obuhvata sve periode života i stvaranja Peđe Milosavljevića, od detinjstva i rane mladosti, slikarskih početaka i pojave na umetničkoj sceni, pa do zrelih godina, do eksperimentisanja u novim umetničkim izrazima. Iako delo velikog umetnika nije lako u potpunosti sagledati, niti osvetliti sve mene kroz koje je prošao i sve ono čega se kao kulturni radniki umetnik doticao, ova, prva monografija o ovom autoru, približava nam jednog od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka. Kvalitetno odštampana, monografija donosi brojne reprodukcije dela i prikazuje autora i kao slikara, i kao vrsnog akvarelistu, crtača, ali i majstora kolaža u kojima se prožima čitava istorija umetnosti. Knjiga sadrži oko 170 reprodukcija dela Peđe Milosavljevića, fotografije iz ličnog života slikara, a štampana je uporedo na srpskom i engleskom jeziku. Na Sajmu knjiga 2015. godine ova knjiga ponela je nagradu stručnog žirija ULUPUDS-a.

Predrag Peđa Milosavljević (1908-1987) čini jednu od najsloženijih pojava u novijoj srpskoj umetnosti. Ova izuzetna stvaralačka ličnost, profesor, slikar, pisac, diplomata, plenio je pažnju istoričara umetnosti, likovnih kritičara, ali i pisaca, pesnika i novinara, koji su o njemu izrekli najbolje ocene. Nametao se svojom ličnošću, retkim obrazovanjem koje je sticao po evropskim centrima u kojima je kao diplomatski službenik boravio i radio. Rođen je 1908. u Lužnicama kod Kragujevca. Posle rata od 1919. do 1926. Peđa pohađa gimnaziju u Skoplju gde mu je otac sa službom. U Skoplju mu je profesor crtanja slikar Hristifor Crnilović, koji je kod mladog Predraga razvio ljubav prema likovnoj umetnosti. U periodu od 1926. do 1929. godine Peđa Milosavljević sa porodicom živi u Beogradu gde završava gimnaziju i 1927. godine upisuje na Pravni fakultet u Beogradu. Paralelno sa studijama prava, pohađa slikarsku školu Jovana Bijelića koji je bio porodični prijatelj. Tu se druži sa Đorđem Popovićem, Pavlom Vasićem i Danicom Antić, takođe polaznicima Bijelićeve slikarske škole. Prvi put u Beogradu izlaže 1929. godine na Drugoj jesenjoj izložbi beogradskih umetnika. Kao diplomirani pravnik bio je više godina u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu i Londonu. Članke o umetnosti objavljivao je u “Umetničkom pregledu”. Pored knjige eseja „Između trube i tišine“, napisao je i nekoliko drama, među kojima je najpoznatija „Zopir“ iz 1966. godine, a jedna od Peđinih najpoznatijih knjiga je posvećena gradu koji je najviše voleo – „Beograd, grad na moru“, a koja je izašla 1980. godine Kao slikar bio je član grupa “Dvanaestorica” i “Šestorica”, a redovni član SANU postao je 1976. godine. Zdravko Vučinić, istoričar umetnosti, slikar i istaknuti likovni kritičar, na likovnoj sceni Beograda je prepoznatljiv kao dugogodišnji kustos i direktor najstarije gradske galerije –Prodajne galerije na Kosančićevom vencu. Posle završene čuvene Umjetničke škole u Herceg Novom, istoriju umetnosti diplomirao kod profesora Lazara Trifunovića na Filozofskom fakultetu u Beogradu .Organizovao je veliki broj samostalih i kolektivnih izložbi, bio u savetu mnogih galerija širom Srbije, i napisao veliki broj studija, likovnih prikaza, kataloga i novinskih feljtona iz likovne oblasti. Priredio je preko 20 monografskih izložbi o savremenim umetnicima, među kojima su Slava Bogojević, Milan Popović, Olja Ivanjicki, Milija Nešić, Bogdan Kršić, Peđa Milosavljević, Ratni slikari, Petar Lubarda, Nedeljko Gvozdenović i drugi.

 

 

objavljeno19.09.2016.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.