Aktuelno

Lazar Džamić: Cvjećarnica u kući cveća
31.10.2014. - 31.10.2014.

Lazar Džamić: Cvjećarnica u kući cveća


U Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin u petak, 31. oktobra 2014. godine, u 19 časova biće odrzana ekskluzivna promocija (jedina u Srbiji nakon beogradske) čuvene knjige o nasem mentalitetu gledano kroz prizmu stripa "Alan Ford".

 

Lazar Dzamić, autor knjige ,,Cvjećarnica u kući cveća", pozabavio se stripom Alan Ford i pitanjem zašto je ta karikaturalna saga o grupi TNT tajnih agenata i Broju 1 postala tako popularna u Jugoslaviji, i nigde vise. Taj fenomen maestralno je objasnio u knjizi ,,Cvjećarnica u kući cveća" o kojoj će na promociji u Narodnom muzeju govoriti Lazar Dzamić, autor, i Vladimir Arsenić, knjizevni kritičar i urednik časopisa "Ulaznica".

 

Zlatko Šćepanović, urednik Bašte Balkana
Lazar Džamić je izuzetno kreativna osoba i čega god da se dohvati od toga će napraviti mini-senzaciju. Kako sam kaže svrbelo ga je nešto do „neizdrž” da se pozabavi temom koja se zove strip Alan Ford i zašto je ta karikaturalna saga o grupi TNT tajnih agenata i Broju 1 postala megapopularna u Jugoslaviji, i nigde više. To ga je interesovalo, to je istraživao i taj fenomen je maestralno objasnio u knjizi koju je i napisao tim povodom „Cvjećarnica u kući cveća”.
Duhovitost koju Lazar Džamić neguje u svom životu i karakteru vidi se odmah i u naslovu knjige, gde se mešaju srpski i hrvatski, cveće umesto cvijeće, odnosno cvjećarnica umesto cvećarnica. Kao i aluzija da su svi hrvatski i ostali cvijetovi jugoslovenstva sahranjeni u Kući cveća u Beogradu gde počiva najveći sin naših naroda – Tito. I kao svojevrsni omaž Nenadu Briksiju čiji je hrvatski prevod stripa najviše i doprineo megapopularnosti AF stripa.
Kada je Lazar Džamić svojevremeno najavio svoju ideju sa knjigom i počeo da objavljuje eseje od kojih će knjiga „Cvjećara u kući cveća” nastati, odmah je bilo jasno da se radi o izvanredno lucidnom i pronicljivom seciranju nekadašnjeg jugoslovenskog društva i našeg mentaliteta diletanata, koji je pogodovao da fore i fazoni iz Alana Forda postanu kolektivno blago popularne ulične jugoslovenske kulture. Moram priznati da sam voleo Alana Forda i da sam često slušao fraze iz stripa od strane poznanika, ali nikada se nisam udubljivao dublje u vezu stripa i jugoslovenskog mentaliteta. Tek je Lazar Džamić svojim zapažanjima skrenuo pažnju da tu postoji neka tajna veza koju treba objasniti. A njegovi prvi radovi napisani na sajtu Bašta Balkana su obećavali da tu ima nešto više i neistraženo.
S obzirom na to da sam pročitao bez daha sve njegove eseje na Bašti, smatrao sam da sam shvatio celu priču o misteriji zvanoj Alan Ford i Jugoslavija. Međutim, tek kada mi je Lazar Džamić poslao ceo tekst knjige „Cvjećarnica u kući cveća”, shvatio sam da je jedan veliki, i rekao bih ključni deo kazivanja ostavio za samu knjigu, a to se odnosi na korene nastanka samog stripa i ideje koja je pokretala autore da stvore i publikuju strip Alan Ford. Taj „komadić koji nedostaje” cele priče je fascinantan i verovatno jedinstven na našim prostorima i u studijama koje se bave stripom. Mislim da je Lazar Džamić otišao najdublje u analizi Alana Forda, objašnjavajući lako i duhovito suštinu stripa i ideje kreatora koje su ih vodile u stvaranju.
Moram priznati da sam nakon čitanja njegove knjige „Cvjećarnica u kući cveća” napokon shvatio koliko je Alan Ford veliki strip. I koliko su autori stripa Max Bunker i Magnus genijalci, koji su na jedan virtuozan i karikaturalan način burleske i komedije del arte ispričali mnoge istine iz života i istorije. Lazar Džamić je genijalac posebne vrste jer je video „nevidljivo”, ono suštinsko što je pokretalo strip i zbog čega je Alan Ford postao popularan. I dok me je u prvom poluvremenu čitanja prvih eseja oduševljavala Džamićeva lucidnost i pronicljivost da oslika domaći karakter i mentalitet koji korenspondira sa duhom stripa, dotle me je iščitavanje cele knjige fasciniralo pričom o samom stripu i prvobitnoj ideji kako to i zašto Alan Ford, Bob Rok, Broj 1, Sir Oliver, Superhik i ostali junaci spasavaju svet na sebi svojstven način. Lazar Džamić je na veseo i jednostavan način objasnio sve što treba objasniti oko stripa – kako je nastao, šta mu je uzor, šta su ideje koje pokreću strip, kako su birani glavni junaci, ambijent u kome obitavaju, šta su kreatori stripa hteli da kažu čitaocima.
Sa te strane Lazar Džamić je svojom knjigom „Cvjećarnica u kući cveća” ostavio studiju koja je obavezna lektira za sve ljubitelje i istraživače stripa Alan Ford. Istinski sam uživao čitajući knjigu, i nisam mogao da se otmem utisku da je u njoj sadržano toliko zanimljivih ideja i tema, za još nekoliko novih knjiga. No, to su neke nove priče koje nam Lazar Džamić možda sprema u budućnosti, ali u sadašnjosti ova knjiga je „neizdrž za pročitati”.
Jednostavno, „Cvjećarnica u kući cveća” je knjiga koju morate pročitati. To dugujete Alanu Fordu svoje mladosti.


Kako priliči čoveku koji pati od intelektualnog svraba, ime Lazara Džamića se na našim prostorima povezuje sa tri inače nepovezane oblasti interesovanja. Zaljubljen u bubnjeve  još od detinjstva, Lazar je tokom nekoliko godina vodio školu bubnjeva Uhvati ritam u Beogradu i autor je prvog domaćeg priručnika za sviranje bubnjeva, istog naziva. Mnogi od njegovih učenika su sada vodeća imena na domaćoj sceni. Što se Lazara tiče, trenutno je samo napredni diletant.

Lazar je mnogima poznatiji kao konsultant i publicista u oblasti marketing komunikacija. Radio je sa mnogim domaćim firmama i pomogao mnogim stranim da dođu na naše tržište. Predavao je marketing komunikacije na brojnim poslovnim školama i treninzima, uključujući i specijalizaciju iz PR-a na postdiplomskim studijama Ekonomskog Fakulteta u Beogradu. Putovao je neumorno uzduž i popreko našim prostorima, sa više stotina seminara u svojoj putničkoj knjižici. Autor je knjiga Marketing : Fore & Fazoni (1992), PR : Fore & Fazoni (1996), koja je proglašena za jednu od najboljih knjiga o marketingu u Jugoslaviji 1989–1996. i popularne knjige No-Copy Advertising, objavljene u Londonu, 2001.

Treća oblast njegovih interesovanja je novinarstvo. Devet godina je bio novinar na radiju, da bi karijeru nastavio kao saradnik mnogih domaćih listova i magazina, uključujući i nedeljnu kolumnu iz „marketing fenomenologije”, Advertising (p) Age u listu Naša borba, jednom od vodećih nezavisnih novina na našim prostorima u vreme raspada Jugoslavije. Tekstovi iz kolumne su sakupljeni u knjizi istog naziva, objavljenoj 2000. godine. Jedan je od bivših spoljašnjih urednika magazina NewMoment i autor knjige satiričnih aforizama Proroci mudro ćute (1991). Trenutno piše mesečnu kolumnu o „nama” i Londonu pod nazivom „Čaj od šljiva” za Novi magazin.

Dobitnik je raznih profesionalnih nagrada kod nas i u inostranstvu. Živi i radi u Londonu, kao direktor strategije u Guglovoj kreativnoj agenciji ZOO.


 

objavljeno27.10.2014.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.