Aktuelno

Grupa 143 – Radikalno mišljenje
25.04.2014. - 12.05.2014.

Grupa 143 – Radikalno mišljenje


Nakon predstavljanja u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, izložba „Grupa 143 – Radikalno mišljenje“ gost je Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Pozivamo vas na otvaranje izložbe u petak, 25. aprila u 19 časova u Galeriji-lеgаtu Мilicе Zоrić i Rоdоlјubа Čоlаkоvićа.

 

Kustosi izložbe su dr Dietmar Unterkofler (autor knjige o Grupi 143) i Dragomir Ugren (MSUV).  Na otvaranju će govoriti v.d. direktora MSUB dr Vladislav Šćepanović, dr Dietmar Unterkofler, dr Jovan Čekić i dr Miško Šuvaković. 

Grupa 143 je osnovana 14.03.1975. godine u Beogradu i predstavlja poslednji strogo konceptualno orjentisani umetnički kolektiv u bivšoj Jugoslaviji. Ime je izvedeno iz datuma osnivanja. Početni projekat Grupe 143 bio je da se mladim umetnicima, istoričarima umetnosti i izvesnim aktivnim saučesnicima programa SKC-a ponudi zajednička platforma za razvijanje njihovih umetničko-teorijskih kompetencija.
“Novi „antiumetnik“ je odbijao profesionalni kanonski trougao: akademija--galerija--muzej. Odbijao je njegovu legitimnost. „Svet umetnosti“, kako ga je tumačio Artur Danto, više se nije razumevao kao izolovani i autonoman svet odvojen i ograđen od društva i kulture. Naprotiv, u središte interesa postavlja se društvo i upotreba umetnosti kao društvene prakse. Parola o jedinstvu umetnosti i života, koja je formulisana u istorijskim avangardama početkom 20.veka, sa entuzijazmom se reaktuelizuje i realizuje u umetničkim pojavama posle 1968.godine.“
(Dietmar Unterkofler, Grupa 143: Kritičko mišljenje na granicama konceptualne umetnosti 1975-1980, Službeni glasnik, 2013_ deo iz uvodnog teksta)
Tokom pet godina postojanja u Grupi 143 su delovali: Biljana Tomić (1975-1980), Miško Šuvaković (1975-1980), Neša Paripović (1978-1980), Jovan Čekić (1975-1979), Paja Stanković (1975-1980), Maja Savić (1975-1980), Mirko Diliberović (1978-1980), Vladimir Nikolić (1977-1980), Dejan Dizdar (1975-1976), Nada Seferović (1975), Bojana Burić (1975), Stipe Dumić (1975), Momčilo Rajin (1975), Ivan Marošević (1975) i Slobodan Šajin (1975).

Saradnici Grupe 143 bili su zainteresovani za teorijske prakse savremene umetnosti i kulture. Oni su odbacili shvatanje o umetnosti koje se temelji na estetičkoj spekulativnosti i višeznačnosti. Imali su kritičan odnos prema neodadi i fluksusu kasnih šezdesetih. Njihova umetnička produkcija bila je epistemološki i analitički orijentisana. Saznajno teorijski pristupi, razvijani u Grupi 143, bili su orijentisani oko pitanja o načinu funkcionisanja sistema i istorije umetnosti, o odnosu između umetnosti i nauke, kao i o strukturalno predočivim  uslovima stvaranja umetnosti, odnosno, teorijskih praksi unutar svetova umetnosti.

Članovi grupe su individualno i kolektivno koristili različite umetničke tradicije kako bi testirali njihovu primenljivost na savremeno razmišljanje o umetnosti – pre svega: „analitički smer“ konstruktivizma, Kazimir Maljevič, škola Bauhaus, Paul Kle (Paul Klee), Pit Mondrijan (Piet Mondrian), Art&Language, Džozef Košut (Joseph Kosuth), grupa OHO i dr.

Radovi ove grupe odnose se na skelet, temeljnu strukturu „sistema umetnosti“ i predstavljaju studije slučaja (case studies) i metarefleksije u vezi s njim. Mediji koje pri tome koriste su dijagram, strukturalistička fotografija i film, performans, knijiga kao umetničko delo, kao i edukativni lecture performances i seminar. Cilj je, pri tom, da se dostigne nulta tačka ekspresivnosti, da se umetnost i misao modernizma jednom za svagda ostave iza sebe i da se postigne promena paradigmi u umetnosti.

Dakle, ukoliko se Grupa 143 danas, više od 30 godina nakon njenog raspada, učini predmetom kritičke refleksije onda su posebno zanimljiva pitanja koja u eri post(post)moderne ponovo dospevaju u središte interesovanja:
Kako se menja umetnost, ako se menjaju uslovi njene produkcije?
Kakve to posledice ima po društvene odnose?
Kako je moguća materijalna vrsta umetničke produkcije?


Izložba je otvorena do 12. maja, svakog dana od 10 do 18 časova, osim utorkom, u Legatu Čolaković http://www.planplus.rs/objekti/2090/legat-milice-zoric-i-rodoljuba-colakovica.

Muzej savremene umetnosti zahvaljuje Muzeju istorije Jugoslavije na tehničkoj podršci u realizaciji izložbe.

 

objavljeno23.04.2014.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.