Aktuelno

28. Memorijal Nadežde Petrović: Pred sudom
24.09.2016. - 01.11.2016.

28. Memorijal Nadežde Petrović: Pred sudom


Umetnička galerija „Nadežda Petrović“, Čačak 24. septembar – 1. novembar 2016. godine Selektori: Simona Ognjanović i Stevan Vuković

 

Umetnici: Frank Uve Lejsipen Ulaj (Holandija), Majkl Benson (SAD), UBERMORGEN (Austrija/Švajcarska), Novi kolektivizam (Slovenija), Rosela Biskoti (Italija), Ivan Faktor (Hrvatska), Miroslav Savić i Dragomir Nikolić (Srbija), Jasmina Cibic (Slovenija), Hila Peleg (Nemačka), Jelica Radovanović i Dejan Anđelković (Srbija), Tea Tupajić (Hrvatska), Bojan Đorđev (Srbija), Tanja Ostojić i David Rih (Srbija/Nemačka), Koalicija umetnika Gulf Labor: Gregori Šolet i Metju Greko (SAD), Koalicija umetnika Gulf Labor: Doris Bitar (SAD), Umetničko-aktivistička internacionalna mreža Niko nije ilegalan: Florijan Šnajder (Nemačka), Santijago Sijera (Španija).
 
Arhitekta postavke: Milorad Mladenović
Vizuelni identitet: škart
 
Svečanost otvaranja
Subota, 24. septembar u 13 sati
Umetnička galerija „Nadežda Petrović“, Čačak
Izložbu će otvoriti dr Irina Subotić
 
Program
Ispred Umetničke galerije „Nadežda Petrović“:
13 sati, pre otvaranja, višemedijski performans Miroslava Savića
14 sati, otvaranje
Dom kulture Čačak
15:30 sati, interaktivni scenski događaj u režiji Bojana Đorđeva
 
Prateće aktivnosti
Vođenje kroz izložbu Stevan Vuković i Simona Ognjanović
Subota, 1. oktobar u 14 sati
Subota, 15. oktobar u 14 sati
 
24. septembar – 1. novembar 2016. godine
Izložbeni prostori Umetničke galerije „Nadežda Petrović“:
Cara Dušana 6 i Gospodar Jovanova 11 (Galerija „Risim“)
 
Radno vreme
Ponedeljak – petak: 10 – 20h
Subota i nedelja: 10 – 13h

28. MEMORIJAL NADEŽDE PETROVIĆ 
 
Izložba Pred sudom predstavlja umetničke projekte koji tematizuju ili pri izvođenju primenjuju neke od procedura svojstvenih pravosudnoj praksi, uz izuzetke u kojima se sintagma „dovođenja pred sud“ koristi sinegdotalno. Naime, procesi koji se odvijaju u nekim od predstavljenih radova fokusirani su na prosuđivanje, procenjivanje i vrednovanje, pre nego na suđenje u užem smislu. Kao rezultat tog procesa, predmetu prosuđivanja dodeljuje se institucionalno legitimisan status, te se sud koji se tako donosi može smatrati normativnim. U podeli uloga koje umetnici preuzimaju na ovoj izložbi oni se pojavljuju kao forenzičari, istražitelji, svedoci, optuženici i tužioci, ili kao svojevrsni uzbunjivači koji pred sud javnosti iznose probleme umetničke produkcije u aktuelnom kontekstu ekonomske i simboličke razmene. Otuda na izložbi zatičemo radove u kojima dominira agonizam sudnice, da bi sudska arena u koju su učesnici tih projekata bačeni predstavila kao arenu i oblast umetnosti, pa i celo društvo u doba potpune dominacije neoliberalnog kapitalizma. Međutim, pored njih nalaze se i radovi u kojima publika na delu vidi način komisijskog odlučivanja o najreprezentativnijoj formi umetničkog rada u sasvim specifičnom trenutku i kontekstu, ili čak sâma odlučuje o tome ko je „najveći srpski umetnik“, tako što mu prostom većinom glasova dodeljuje taj status.
 
Radovi u kategoriji Istraživanje i suđenje, preuzimaju i prerađuju uzorke iz imaginarnih predstava sudskog i istražnog procesa i iz stvarnih prostora u kome se oni odvijaju. Oni koriste dugačak švenk kamere na sud i porotu u sceni suđenja, ili fizički prostor sale u kojoj se odvio istorijski značajan sudski proces, kao i elemente forenzičke procedure. Ti uzorci se preoznačavaju i rekontekstualizuju, i aktiviraju u smeru preispitivanja načina na koji se istražnim i sudskim procesima legitimišu, proizvode ili reprodukuju odnosi u ukupnoj društvenoj stvarnosti. Sukobi oko normativnosti čine kategoriju u okviru koje umetnici preispituju statuse i pozicije u polju umetnosti, kao i principe njihove legitimacije i delegitimacije. Naravno, to uvek služi i kao studija slučaja za preispitivanja društvenih statusa i normi u širem, izvanumetničkom kontekstu, a uvođenje elemenata istražnog i sudskog procesa ovde ima prevashodno dramaturšku ulogu. Sledeća kategorija radova na radikalniji način problematizuje upravo uslove i granice važenja društvenih normi, konflikte u njihovoj primeni, kao i legalnost i legitimitet njihovog negiranja, kršenja ili dovođenja u pitanje, i to čini kroz eksplicitnu transgresiju pojedinih običajnih, moralnih i zakonskih normi. Krađa i oštećivanje umetničkih dela, podstrekavanje na kriminalnu delatnost trgovine izbornim glasovima, kao i uvreda zastave i grba SFR Jugoslavije bili su pravne kvalifikacije u optužbama protiv autora radova u kategoriji Umetnik u sukobu sa zakonom, protiv kojih su pokrenuti krivični postupci. I, konačno, inicijative i projekti u kategoriji Zakon u sukobu s poimanjem pravde kritikuju zakonske regulative koje na posredan ili neposredan način omogućavaju diskriminaciju na osnovu zemlje porekla i socijalnog statusa, kao i eksploatacije na osnovu pozicije na tržištu rada.
 
 
PREGLED RADOVA PO SEGMENTIMA
 
Istraživanje i suđenje
1. Ivan Faktor: Kangoroo Court
2. Miroslav Savić i Dragomir Nikolić: Crna kutija: melanholija zločina
3. Rosela Biskoti: Proces
 
 
 
Sukobi oko normativnosti
1. Jasmina Cibic: Plodovi naše zemlje
2. Hila Peleg: Zločin protiv umetnosti
3. Jelica Radovanović i Dejan Anđelković: Ko je najveći srpski umetnik?
4. Tea Tupajić: Kustoski komad: proces protiv umetnosti
5. Bojan Đorđev, u saradnji sa Tanjom Šljivar i Sinišom Ilićem: Slučaj Bares – javno čitanje transkripta dadaističkog suđenja
 
Umetnik u sukobu sa zakonom
1. Frank Uve Lejsipen Ulaj: Ima neki kriminalni ton u umetnosti
2. Majkl Benson: Suđenje Aleksandru Breneru
3. UBERMORGEN: Vote-Auction
4. Novi kolektivizam: Plakatna afera
 
Zakon u sukobu s poimanjem pravde
1. Tanja Ostojić i David Rih: Sans Papiers
2. Koalicija umetnika Gulf Labor: Gregori Šolet i Metju Greko: Radnička naselja na Ostrvu sreće: muzejski suvenir Gugenhajma
3. Koalicija umetnika Gulf Labor: Doris Bitar: Migrantske planine – latinoameričke 
4. Umetničko-aktivistička mreža Niko nije ilegalan: foto-dokumentacija osnivačkih aktivnosti u izboru inicijatora mreže Florijana Šnajdera
5. Santijago Sijera: Kaldor Javni umetnički projekat 22  – 7 oblika dimenzija 600 x 60 x 60 cm konstruisanih da stoje horizontalno uza zid.

 

objavljeno24.09.2016.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.